Moda s porukom: Prisilna usvajanja u GDR -u u središtu pozornosti!

Moda s porukom: Prisilna usvajanja u GDR -u u središtu pozornosti!

Berlin, Deutschland - Na ovogodišnjem berlinskom modnom tjednu, berlinski dizajner Kilian Kerner izazvao je pomutnju svojom novom kolekcijom, koja se bavi mračnim poglavljem u njemačkoj povijesti: prisilnim posvojenjima u GDR -u. Emisija se odvijala u Uber-Arena i nije bila samo gozba za oči, već je i potaknuta na razmišljanje. Ekstravagantne odjeće modela, nadahnute izgledom 80 -ih, pratili su jezivi stražar i monitori koji su istaknuli natpis "pažnja, sada napuštaju zapadni Berlin". Dakle, Kerner je želio kombinirati i Shine i užas u svojim dizajnima, poput radio Kölna.

U ovoj kolekciji, koja se bavi visokom fazom obveznih prihvaćanja, modeli su nosili upečatljive kapuljače s sloganima poput "Gdje su naša djeca?" I držao rukopisne plakate. Slika muškog modela koji je predstavio lutku za bebu u grubo sivo odijelo bila je posebno trzanje. Ova je slika namijenjena vizualno ilustraciji pritužbi povezanih s usvajanjima. Sam Kerner postao je svjestan ovog problema kroz dokumentarni film o dobrobiti djece i usvajanja u GDR -u i želio je privući javnost svojim radom na ovom problemu.

Politička dimenzija obveznih usvajanja

Prisilna usvajanja u GDR -u su primjer državne represije. Procjene pretpostavljaju oko 10 000 slučajeva. Bitan aspekt ovih praksi bio je pritisak koji su mnogi roditelji doživjeli. Ured za dobrobit mladih uspio je donijeti odluke bez pristanka fizičkih roditelja, kao što je jasno koristeći primjer Sabine Zapf, koja je sletjela u dječji dom nakon što se treće dijete nije moglo očekivati ​​nakon nje kao samohrana majka. DeutschlandFunk Kultur izvještava o svom bolnom gubitku, jer se njezin biološki otac borio za njezin povrat, ali nije uspio.

Majke pogođene obveznim usvajanjima bile su pod ogromnim pritiskom. Viola Greiner-Willibald izvještava da se mnoge žene nisu usudile suprotstaviti se državnom povlačenju svoje djece zbog straha od represije. Obiteljski kodeks GDR -a nije dopustio milost i pozvao je odgoj "socijalističkim ličnostima". "Der Spiegel" već je izvijestio ovu propuštenu politiku 1975. godine, koja u daljnjoj epizodi nije adekvatno obrađena.

Pregled u fokusu

Obrada ove priče još nije dovršena. Bundestag je u 2019. godini zatražio da dosjee za usvajanje više ne smije biti uništeni, a poduzeti su koraci za postavljanje "agencije za središnje informacije i postavljanje i smještaj". Konačni rezultati i konkretne mjere još uvijek nisu jasni, jer studiju Federalnog ministarstva unutarnjih poslova ne treba završiti do početka 2026. godine, kao [prisilna usvojena djeca] (https://zwangsadopted-kinder.de/aufung- von-zwangsadoptions/). Sam Kerner zahtijeva da se postave ne samo DNK baza podataka, već također omogućuje pristup važnim dosjeima za usvajanje za pogođene roditelje.

Na kraju modne revije ostalo je pitanje koliko pogođenih roditelja i djece još uvijek čeka pojašnjenje i pravdu. Ljudi koji su opljačkani prisilnim posvojenjem svog identiteta i djece zaslužuju ovu obradu. Kilian Kerner nada se da će se kroz svoju kolekciju probiti još jedan kamen i dostići najmanje deset novih informativnih slučajeva u roku od jedne godine. Povijest prisilnih posvojenja u GDR -u u konačnici je priča o gubitku i neumornoj težnji za pravdom.