Povratak obveznog služenja vojnog roka? NRW se priprema za nove vojnike!
Savezni ministar obrane Pistorius raspravlja o povratku obveznog vojnog roka u Njemačkoj, dok Sjeverna Rajna-Vestfalija ulaže u vojarne i obuku.

Povratak obveznog služenja vojnog roka? NRW se priprema za nove vojnike!
Sigurnosnopolitička situacija u Europi je napeta i utječe na raspravu o obveznom vojnom roku u Njemačkoj. Od obustave vojnog roka 2011. situacija u svijetu se promijenila. Savezni ministar obrane Boris Pistorius iz SPD-a snažno zagovara povratak obveznog vojnog roka. Naglašava da će Njemačkoj 2025. nedostajati oko 20.000 vojnika, a Bundeswehr može prihvatiti samo 5.000 pripadnika vojne službe godišnje. Ova alarmantna situacija postavlja pitanje: Koliko je Njemačka sposobna za buduće krize?
Konkretno, u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW) nekoliko vojarni je dostupno za potporu mogućeg povratka na obveznu vojnu službu. Posljednjih godina ovdje je zatvorena 31 baza Bundeswehra, a ostale su smanjene. Ali NRW trenutno više ulaže u Bundeswehr, s obujmom izgradnje koji se povećao za gotovo 40 milijuna eura na ukupno 222 milijuna eura. Konkretno u vojarni Glückauf u Unni gradi se preko 600 modernih smještajnih soba za vojnike.
Barake u NRW na prvi pogled
Evo pregleda najvažnijih vojarni u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji koje bi mogle biti relevantne za moguće novačenje:
- Dr.-Leo-Löwenstein-Kaserne, Aachen (Technische Schule des Heeres)
- Westfalen-Kaserne, Ahlen (Aufklärungsbataillon)
- Generalfeldmarschall-Rommel-Kaserne, Augustdorf (Panzerbataillon)
- Luftwaffenkaserne Wahn, Köln
- Konrad-Adenauer-Kaserne, Köln (Militärischer Abschirmdienst)
- Glückauf-Kaserne, Unna (Versorgungsbataillon)
Ali put povratka do vojnog roka nije tako lak kao što se čini. Prema WDR-u, to bi se moglo ponovno uspostaviti u mirnodopsko vrijeme jednostavnom većinom u parlamentu. Mnogi glasovi, poput onog novog vojnog povjerenika Henninga Ottea (CDU), naglašavaju da je bitno pripremiti se za mogući povratak obveznog vojnog roka. Predlaže model po švedskom modelu, koji uključuje obveznu provjeru.
Krajolik sigurnosne politike iz temelja se promijenio ne samo od obustave obveznog vojnog roka, već i od geopolitičkih napetosti u Europi. Stručnjaci za oružje upozoravaju na opasnost od ruskog napada na teritorij NATO-a. Nova procjena europskih obavještajnih službi pokazuje da bi Rusija potencijalno mogla stvoriti uvjete za konvencionalni rat velikih razmjera do kraja desetljeća. Ova zabrinutost jasno pokazuje koliko je važno ojačati obrambenu sposobnost Bundeswehra kako ne bi ostao bespomoćan pred prijetnjama.
Rasprava o obveznom vojnom roku
Osim toga, na raspravu o obveznom vojnom roku utječu i povijesni aspekti. Vojna obveza uvedena je u Saveznoj Republici Njemačkoj 1956. i bila je sastavni dio njemačkog obrambenog sustava nekoliko desetljeća prije nego što je suspendirana 2011. Cilj je tada bio povećati sigurnost u hladnom ratu i uspostaviti društvenu odgovornost za nacionalnu obranu. Pobornici sada ponovno prepoznaju društvenu odgovornost, dok se kritičari boje nerazmjernog miješanja u osobnu slobodu.
U trenutnoj raspravi teško je zanemariti da Bundeswehr ima za cilj porast s oko 180 000 na 200 000 vojnika do 2031. Ovaj broj jasno pokazuje da moramo ponovno razmisliti ne samo o pitanju vraćanja obveznog služenja vojnog roka, već i o općoj operativnoj spremnosti Bundeswehra kako bi se suočio s trenutnim izazovima.
Kako će se situacija dalje razvijati, ostaje za vidjeti. Ali jedno je sigurno: potrebno je ponovno promišljanje krajolika sigurnosne politike kako bi se građanima zajamčila sigurnost koju zaslužuju.
Ukratko, ostaje za vidjeti kako će se dalje raspravljati o ovim temama. Povratak na služenje vojnog roka mogao bi predstavljati i priliku i izazov, a pritisak da se nešto poduzme raste.