Köln u mahnitom prosvjedu: Antiratni savez traži ukidanje obveznog vojnog roka!

Köln u mahnitom prosvjedu: Antiratni savez traži ukidanje obveznog vojnog roka!

Oko 70 ljudi okupilo se danas ispred karijernog centra Bundeswehra u Kölnu kako bi prosvjedovali protiv zaprijećenog ponovnog uvođenja vojnog roka. U organizaciji antiratnog saveza “Rheinmetall disarmen” akcija je protekla u mirnoj atmosferi, navodi policija. Sudionici su formirali sjedište ispred jedne od ulaznih kapija i nepogrešivo jasno poručili: “Nismo spremni za rat!” Ova blokada označila je početak planiranih “dana akcije” protiv vojnog roka. Policijski glasnogovornik rekao je da su hitne službe "okružile" prosvjednike kako bi spriječile moguće poremećaje. Prosvjed se odvijao u kontekstu aktualnih političkih aspiracija jer je savezna vlada htjela istoga dana donijeti odluke o novom vojnom roku, što je dodatno potaklo prosvjednike. Zgrada u kojoj su demonstrirali je mjesto gdje se odvija središnja koordinacija planiranja osoblja Bundeswehra, koja bi bila odgovorna i za novačenje kad bi se ponovno uveo obvezni vojni rok.

Rasprava o naoružanju u Njemačkoj

Rasprava o obveznom služenju vojnog roka u Njemačkoj dobila je novi zamah nakon ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. U tom kontekstu, savezni ministar obrane Boris Pistorius najavio je novi model služenja vojnog roka 2024. Društvo je razapeto između želje za jakim Bundeswehrom i kritike političkih prioriteta koji su sve više usmjereni na ponovno naoružavanje i militarizaciju. Prema antiratnom savezu, planirano povećanje proračuna za obranu na oko 5% bruto domaćeg proizvoda nastavit će alarmantan razvoj. Posebno iduće subote, 30. kolovoza 2025., bit će jak fokus na industriju oružja u Kölnu na Heumarktu - financijski, ne samo ponovno naoružavanje, već i militarizacija bit će obrađena kao tema.

Na summitu NATO-a odlučeno je da gotovo polovica federalnog proračuna bude namijenjena za naoružanje i vojne strukture. To znači da bi društvena područja kao što su zdravstvo, skrb o djeci i općinske funkcije mogla trpjeti. Mnogi ljudi izražavaju zabrinutost zbog povećanja stanarina, dužeg radnog vremena i smanjenja radnih mjesta. Donositelji političkih odluka, uključujući kancelara Merza, pozivaju Njemačku da preuzme ulogu vojnog vodstva u Europi. Ali kritika je sve veća: glasovi za mir i prosvjedi protiv sve veće militarizacije često su diskreditirani.

Prošlost vojnog roka

Vojni rok ima burnu povijest u Njemačkoj. Uveden je u Pruskoj 1813. i doživio je brojne prekretnice, uključujući Versajski ugovor nakon Prvog svjetskog rata i njegovo ponovno uvođenje od strane nacističkog režima 1935. U Saveznoj Republici, vojni rok je uveden 1956. kao dio demokratski kontroliranog sustava dok ga nije suspendirao Karl-Theodor zu Guttenberg 2011. Obustava je imala značajne posljedice: broj vojnika pao je ispod 185 000, a odnos između društva i Bundeswehra postao je slabiji.

Trenutna rasprava je složena. Novo služenje vojnog roka trebalo bi se provoditi kao dragovoljno, ali obavezno pripremljeno služenje od 2025. godine, kako je planirala federalna Vlada. Muškarci moraju ispuniti upitnik, dok žene mogu volontirati. Unatoč SPD-ovom odobrenju novog modela, postoji velika zabrinutost među građanima koji imaju trajne sumnje u pravednost Bundeswehra u vojnoj službi i njegovu osposobljenost za obuku.

Uz sva ova razmatranja, vojni rok je na ključnoj prekretnici. Mješavina dobrovoljnosti i mogućeg povratka na obveznu dužnost mogla bi povećati društvene napetosti. Pritisak na saveznu vladu nastavlja rasti jer se moraju prevladati i gospodarski i logistički izazovi.

Prosvjedi i rasprave jasno pokazuju da je društvo suočeno s izazovom pronalaženja ravnoteže između sigurnosti i društvenih vrijednosti. Čak i ako se čini da su planovi militarizacije nepovratni, otpor građana ne treba podcijeniti.