AI susreće crkvenu glazbu: koncertno iskustvo potiče razmišljanje!

AI susreće crkvenu glazbu: koncertno iskustvo potiče razmišljanje!

O pitanju treba li umjetna inteligencija (AI) također igrati ulogu u području crkvene glazbe nedavno se intenzivno raspravljalo na orguljaškom koncertu pod nazivom “Artistic Intelligence” koji je organizirao Samuel Dobernecker, okružni kantor crkvenog okruga Köln-Jug. U Reformacijskoj crkvi, poznatom mjestu glazbenih doživljaja, predstavio je ne samo klasična djela, već i moderne skladbe koje je stvorio AI. Zvuci Bacha, Pachelbela i Schumanna, između ostalih, rekli su svoje, a program su obogatile i improvizacije orguljaša te skladbe iz glazbenih generatora. Posjetitelji su krenuli u akustičnu potragu za tragovima jer skladbe nisu svirane zadanim redoslijedom, što je slušanje činilo posebnim doživljajem.

Dr. Frank Vogelsang, voditelj Evangelističke akademije u Porajnju, popratio je večer s tri tematska impulsa u kojima se bavio dimenzijom umjetne inteligencije. Govorio je o novoj računalnoj aplikaciji “Jupiter” u Jülichu te istaknuo tri ključne komponente za razvoj velikih jezičnih sustava: snažna računala, velike količine podataka i neuronske mreže. Izrazio je skepticizam o tome je li umjetna inteligencija sposobna zamijeniti ljude u glazbi, s obzirom na kulturološke strahove od "neprijateljskog preuzimanja".

Pogled na AI u glazbi

U prvom dijelu koncerta pod nazivom “AI vs. AI” izvedena su djela AIVA-e, glazbenog skladatelja pod kontrolom umjetne inteligencije. AIVA koristi sofisticirane algoritme dubokog učenja za analizu klasične glazbe i skladanje novih djela. Vogelsang je postavio intrigantna pitanja o sposobnosti umjetne inteligencije da stvara glazbu i treba li tu glazbu uopće smatrati "stvarnom". Povijesno gledano, ponavljani su pokušaji da se strojevi stvaraju glazbu, a Lorenz Christoph Mizler bio je jedan od prvih primjera. Vogelsang je također spomenuo da su glazbeni stilovi svjedoci našeg vremena i da njihov oblik izražavanja daleko nadilazi tehničke mogućnosti umjetne inteligencije.

Zanimljivo, u drugom dijelu koncerta prikazan je AI sustav Google Magenta Research Group koji je treniran s 200 sati klavirske glazbe. Ova se rasprava odnosila na pitanje može li glazba generirana umjetnom inteligencijom uopće biti prikladna za crkvene službe. Još jedan izazov je to što umjetna inteligencija nema transcendentnost, što bi je moglo ograničiti u crkvenom kontekstu. Konačna odluka o tome može li se i kako AI koristiti u crkvenim službama ostaje na zajednicama.

Mogućnosti i izazovi AI kompozicije

Večer u Reformacijskoj crkvi nije utvrdila jasne stavove o budućnosti umjetne inteligencije u crkvenoj glazbi, već je potaknula prisutne na razmišljanje. U konačnici, to također pokazuje da je svijet glazbe iz temelja uzdrman umjetnom inteligencijom. AI je napravio golem napredak posljednjih godina i spreman je revolucionirati glazbenu kompoziciju. Ne samo da može analizirati složene glazbene strukture i stvarati vlastite skladbe, već može odgovoriti i na nastupe uživo, što donosi i izazove i prilike.

Etička i umjetnička pitanja povezana s upotrebom umjetne inteligencije u glazbi ne mogu se zanemariti. Dok se kritičari boje da bi ljudska skladatelji i glazbenici mogli biti istisnuti tehnologijom, zagovornici vide AI kao priliku za proširenje kreativnog procesa i razvoj novih glazbenih ideja.

Ukratko, može se reći da su posjetitelji koncerta u Kölnu kući odlazili s osjećajem da je glazba i sve što ona dotakne jednako teško dokučivo kao i sam pojam Boga. Uzbudljiva tema koja vjerojatno nikoga u budućnosti neće ostaviti ravnodušnim i koja bi svakako mogla dati mnogo razgovora u crkvenoj glazbi.