Suche
Mein Konto
Svaki treći euro iz općina ide za socijalu i skrb za mlade!
Köln sve više ulaže u socijalnu potrošnju. Studija pokazuje kako općine svladavaju proračunske promjene i rješavaju izazove.
Svaki treći euro iz općina ide za socijalu i skrb za mlade!
Sadašnje brojke govore same za sebe: gradovi i općine u Njemačkoj ulažu više od trećine svojih proračuna u socijalna pitanja i razvoj mladih. Ovaj razvoj je posebno impresivan u studiji Njemačkog ekonomskog instituta (IW Cologne), koja pokazuje da je potrošnja u ovom području porasla za ogromnih 50% od 1992. Posebno treba istaknuti povećanje socijalne pomoći i skrbi za djecu, koji više nisu samo sporedni aspekti općinskih proračuna, već predstavljaju središnje zadatke. Radio Köln navodi kako ovo nije samo izazov, već i nužnost za današnje općine.
Sastav općinske potrošnje značajno se promijenio u posljednjih 30 godina. Dok druga područja, poput izgradnje cesta ili kanalizacije i zbrinjavanja otpada, propadaju, socijalna su izdvajanja postala važnija. Te su promjene često rezultat političkih odluka na državnoj i saveznoj razini. Velik dio općinske potrošnje određen je zakonskim propisima kao što su SGB II (osnovna sigurnost), SGB VIII (skrb djece i mladih) i SGB XII (socijalna pomoć), što ima izravan utjecaj na financijsko stanje općina. Ovi zakoni čine osnovu općinske socijalne potrošnje, koja uključuje različite aspekte kao što su novčane naknade, infrastruktura i usluge, a sada ima stalno mjesto u proračunu.
Pogled na financijske izazove
Nije iznenađenje da visoka socijalna potrošnja dovodi do fiskalnih problema u mnogim gradovima i općinama. Ovaj izazov posebno je izražen u financijski slabijim općinama. Prema opsežnoj analizi, bruto izdaci za mlade i socijalu kontinuirano rastu u cijeloj zemlji, a rezultati Savezne agencije za građansko obrazovanje pokazuju i dramatičan porast izdataka za socijalnu skrb. U 2017. oni su iznosili oko 788 milijardi eura, što je činilo 57,2% rashoda javnog proračuna. bpb ističe da središnju ulogu u toj strukturi ima posebno socijalna sigurnost, koja je zauzela 621 milijardu eura.
Ovakav razvoj mogao bi imati dalekosežne posljedice za općinske financije. Sadašnji diskurs o rasterećenju općina od strane federalne vlade stoga mnogi smatraju hitno potrebnim. Dok je zahtjev za financijskom kompenzacijom između federalnih i lokalnih vlasti zajednički među strankama, posebna potreba za djelovanjem često ostaje u pozadini. Do danas ne postoji jedinstveni pristup kako bi se općinama osigurala financijska sredstva koja su im potrebna za podmirenje socijalnih opterećenja. Pogled na regionalne razlike pokazuje da u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Hessenu, na primjer, općine pokrivaju najveći udio socijalne potrošnje od 85%, dok Tiringija ima najmanji udio od 38% Wikipedia čini te razlike jasnima.
Ukratko, općinska socijalna potrošnja nije samo pitanje proračuna, već i iskaz društvenih prioriteta i izazova s kojima se gradovi i zajednice suočavaju. Studije pokazuju da ova ulaganja imaju snažnu društvenu važnost i ujedno ilustriraju potrebu da se iznađu potrebne olakšice za općine. Snažan znak u vremenima kada su socijalna integracija i briga o djeci važniji nego ikada.