Povratak služenja vojnog roka? NRW nadograđuje i modernizira vojarne!

Povratak služenja vojnog roka? NRW nadograđuje i modernizira vojarne!

Sigurnosnopolitička situacija u Europi posljednjih se godina značajno promijenila, a rasprava o mogućem povratku obveznog vojnog roka u Njemačkoj uzima sve više maha. Otkako je 2011. obustavljen vojni rok, Bundeswehr je znatno oslabljen, što sada postaje vidljivo: prema aktualnim izvješćima do 2025. nedostajat će oko 20.000 vojnika, dok oružane snage mogu primiti samo 5.000 pripadnika vojne službe godišnje. Kako bi zadovoljio tu potrebu, savezni ministar obrane Boris Pistorius (SPD) ozbiljno razmišlja o reaktivaciji obveznog vojnog roka. Bundeswehr i Savezna obavještajna služba to vide kao odgovor na prijetnju Rusije, koja riskira vođenje konvencionalnog rata protiv zemalja NATO-a u bliskoj budućnosti. Glasine o povratku obveznog služenja vojnog roka lebde u zraku i vode se žestoke rasprave o tome kako bi buduće vojne strukture mogle izgledati i trebaju li i žene biti uključene u obvezni vojni rok.

U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW), nekoliko vojarni već je dostupno za smještaj novih novaka. To uključuje, između ostalog, poznatu vojarnu ratnog zrakoplovstva u Kölnu, koja je dio većeg plana modernizacije i, ako je potrebno, prenamjene Bundeswehra. Drugdje se stare vojarne moraju ponovno aktivirati ili čak obnoviti, što je bitno za budućnost obrambenih sposobnosti Njemačke. Sve u svemu, NRW ulaže više novca u Bundeswehr, a obujam izgradnje nedavno je porastao za gotovo 40 milijuna eura na ukupno 222 milijuna eura. Ulaže se i u infrastrukturu, primjerice u vojarnu Glückauf u Unni, gdje se gradi preko 600 modernih smještajnih soba za vojnike.

Stvarnost vojnog roka i izazovi

Unatoč raspravi o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka, još uvijek postoje problemi na mnogim područjima. Osim potrebe za obnavljanjem osoblja i struktura za provedbu, stručnjaci poput novog povjerenika oružanih snaga Henninga Ottea (CDU) ističu da Bundeswehr sada nije opremljen za obveznu vojnu službu. Ukinute su vojne zamjene i prodane mnoge vojarne, što bi moglo otežati provedbu sveobuhvatnog povratka vojnog roka. Čak se i samo vojno služenje vojnog roka moglo vratiti samo u mirnodopsko vrijeme jednostavnom većinom u parlamentu. Model sličan švedskom konceptu uzorkovanja mogao bi biti jedna od mogućnosti. U Švedskoj se muškarci moraju prijaviti i dio godišnjih grupa se tada poziva na skup, iako i žene mogu dobrovoljno sudjelovati.

Osim toga, raspravlja se o konceptu u kojem će kandidati za vojni rok biti bolje plaćeni. Budući vojnici u “Novoj vojnoj službi” dobivaju status “Vojnika na određeno vrijeme” (SaZ), koji im nudi atraktivne financijske uvjete. Ove mjere imaju za cilj pomoći zatvoriti nedostatke u osoblju u Bundeswehru kako bi se ispunili ciljevi NATO-a.

Međunarodne usporedbe

Paralelno s razvojem događaja u Njemačkoj, druge zemlje pokazuju da novačenje još uvijek može igrati važnu ulogu u vojnoj strategiji. Primjerice, dok su Francuska i Velika Britanija odavno ukinule vojni rok i oslanjaju se na profesionalne vojske, Poljska se značajno naoružava dok ukida vojni rok. Litva i Latvija su ih čak ponovno uvele. U Finskoj je, međutim, novačenje dio vojne kulture, pri čemu su muškarci obvezni, dok žene mogu dobrovoljno sudjelovati. Takvi međunarodni primjeri jasno pokazuju da je rasprava o obveznom služenju vojnog roka na dnevnom redu u mnogim europskim zemljama i može pomaknuti strukture koje su zastale.

Ostaje pitanje hoće li i kada Njemačka poduzeti potrebne korake za ponovno uvođenje obveznog vojnog roka. Sigurnosno-politička situacija tjera na rješavanje ovog pitanja, dok mladi u Bundeswehru i društvu čekaju da vide kako će se oblikovati njihova budućnost.