Procvat naoružanja: Deutz AG koristi priliku u kriznom gospodarstvu

Procvat naoružanja: Deutz AG koristi priliku u kriznom gospodarstvu

Procvat oružja izaziva valove u gospodarstvu Kölna, dok se tradicionalna industrija bori s izazovima. Posebno zanimljiv primjer za to je Deutz AG, najstariji proizvođač motora na svijetu, koji više od 160 godina proizvodi motore za traktore, kombajne i građevinske strojeve. Sebastian C. Schulte, koji je bio glavni izvršni direktor od 13. veljače 2022., promijenio je smjer tvrtke nedugo nakon preuzimanja dužnosti kada je, jedanaest dana kasnije, ruski napad na Ukrajinu promijenio sigurnosnu situaciju u Europi. U tom kontekstu, Tagesschau javlja da su zemlje NATO-a odlučile koristiti 3,5% svog bruto domaćeg proizvoda za obrambenu potrošnju, što znači veliki potencijal za tvrtke poput Deutza.

Tržište oružja vidi dobre prilike za Deutz. Schulte planira povećati udio tvrtke u obrambenom sektoru s manje od 2% na 5 do 10%. Motori za vojne primjene zahtijevaju posebne prilagodbe kako bi bili prikladni za kerozin. Razvojni inženjer Alexander Haas već radi na optimizaciji modela motora za haubice. Isprva je to bio težak korak za neke zaposlenike, ali skepticizam je splasnuo jer posao obrane ne samo da osigurava nove narudžbe, već i stabilizira poslove.

Potrošnja za obranu i njezini izazovi

Financiranje ostaje središnji aspekt njemačke obrambene politike. Nakon novih izbora u veljači 2025. savezna vlada suočava se sa sličnim izazovima kao i njezini prethodnici. Njemačka je dugo promašivala cilj NATO-a da poveća potrošnju za obranu na 2 posto BDP-a, potrošnju na 2,1 posto u 2024., ispod prosjeka NATO-a od 2,7 posto. Kao odgovor na sukob u Ukrajini stvoren je poseban fond vrijedan 100 milijardi eura. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bez konkretnih mjera protufinanciranja postoji rizik od nedostatka financiranja od 21,5 milijardi eura do 2028., čak i ako se ispuni cilj od 2 posto, izvještava IWD.

Sukob u Ukrajini ponovno je pokrenuo raspravu o izdvajanjima za obranu. Prema Institutu Kiel, povećanje potrošnje s 2 posto na 3,5 posto BDP-a moglo bi koštati oko 300 milijardi eura godišnje. No, to bi moglo potaknuti i dodatnu privatnu gospodarsku aktivnost i tako dati pozitivne impulse za cjelokupno gospodarstvo. Konkretno, razvoj sljedeće generacije obrambene opreme zahtijeva preusklađivanje europske politike istraživanja i razvoja.

Ekonomske alternative i globalne usporedbe

Dok procvat prodaje oružja nadahnjuje neke tvrtke, ostaje pitanje ukupnog ekonomskog učinka. Klaus-Heiner Röhl iz Njemačkog ekonomskog instituta vidi ograničen potencijal procvata prodaje oružja. Unatoč jačanju industrije oružja, automobilska industrija je desetak puta veća, a znanstvenici sa Sveučilišta u Mannheimu naglašavaju da bi ulaganja u obrazovanje ili infrastrukturu mogla imati ekonomski održivije učinke.

Uzbudljiva slika nastaje kada usporedite trenutnu situaciju u Njemačkoj s obrambenim izdacima SAD-a, koji na obranu troši gotovo 3,4 posto svog gospodarskog outputa. Mark Rutte, glavni tajnik NATO-a, podsjetio je da je Europa tijekom Hladnog rata trošila više od 3 posto. S trenutnim bumom naoružanja u kombinaciji s financijskim jazom koji predviđaju stručnjaci, europska obrambena sposobnost mogla bi biti ugrožena ako se ne poduzme pravovremena akcija.

Čini se da su neke tvrtke poput Deutza zadržale dobre ruke u poslu s oružjem, dok su političari suočeni s izazovom postavljanja kursa za buduću sigurnost. Ostaje pitanje kako će ova kretanja imati trajan utjecaj na gospodarstvo u Njemačkoj, posebno u gradu kao što je Köln. Jedva čekamo vidjeti sljedeće korake!