Vrućine ugrožavaju naše zdravlje: ovako se možete pravilno zaštititi!

Vrućine ugrožavaju naše zdravlje: ovako se možete pravilno zaštititi!

Kada temperature naglo porastu, to vrlo brzo može postati izazov – ne samo za prirodu, već i za nas ljude. Ljetne vrućine mogu predstavljati posebne zdravstvene rizike. To tvrde stručnjaci iz Radio Gütersloh dojmljivo sažeto. Ljudsko tijelo normalno ima središnju temperaturu od oko 37 stupnjeva. Ali vanjski uvjeti, poput visokih temperatura i vlage, mogu utjecati na tu temperaturu i čak postati opasni.

U vrućim ljetnim mjesecima naše tijelo može proizvesti do dvije litre znoja na sat kako bi se ohladilo. To uzrokuje takozvano hlađenje isparavanjem, koje pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Ali život na vrućini ima svoju cijenu: znojenje krvi često dovodi do oticanja udova i može se kupiti po cijenu povećanog gubitka tekućine, što zgušnjava sastav krvi i stoga može biti opasno.

Rizici i simptomi toplinskog stresa

Simptomi visokog toplinskog stresa su različiti. Ljudi često osjećaju vrtoglavicu, glavobolju ili čak umor. Crvenilo lica i bolovi u mišićima također nisu neuobičajeni. Osobito su ugrožene skupine kao što su stariji od 65 godina, djeca i osobe s ranijim bolestima ili uzimanjem određenih lijekova. Ove rizične skupine još su više ugrožene sve većim globalnim zagrijavanjem, što je i slučaj Institut Robert Koch ističe. Tu je također naglašena potreba za učinkovitom toplinskom zaštitom.

U Njemačkoj očekujemo povećanje toplinskih valova u sljedećim desetljećima zbog klimatskih promjena. Kada temperature prijeđu 30 Celzijevih stupnjeva i malo vjetra, a zatim slijede tropske noći u kojima ne zahladi ispod 20 stupnjeva, govori se o toplinskom valu. To obično traje nekoliko dana. Stručnjaci su posebno pogođeni Klima zdravlje ljudi Prema riječima stanovnika grada, zato što im u gradskim područjima nedostaje jednostavan pristup hladnim mjestima, a zbog zatvorenih površina svaki dan osjećaju vrućinu.

Mjere opreza i zaštite

Dakle, što možete učiniti da se zaštitite tijekom takvih vrućina? Adekvatan unos tekućine ključan je za nadoknadu soli izgubljene znojenjem. Izotonični napici tu mogu biti od pomoći, dok je alkohol nepogodan kao sredstvo za gašenje žeđi jer izbacuje vodu iz tijela. Tjelesne aktivnosti također treba odgoditi za hladnije jutarnje ili večernje sate te rashladiti stan. Također pripazite da nosite laganu i prozračnu odjeću. A ako se nalazite u iznimno vrućem okruženju, poput saune ili vježbanja na otvorenom, savjetuje se konzultirati se s liječnikom o podnošljivosti lijekova na toplinu.

S porastom vrućina uvijek moramo obratiti pozornost na ranjive skupine: starije osobe, trudnice i teže bolesne osobe. Institut Robert Koch poziva na pojačanu suradnju između zdravstvenih vlasti kako bi se stvorile preventivne mjere i educiralo stanovništvo o zdravstvenim rizicima.

Dakle, klimatske promjene imaju izravan utjecaj na naše zdravlje. A odgovornost nije samo na pojedincima, već i na vladama i institucijama koje moraju komunicirati kako bi prevencija vrućine bila učinkovita. Samo zajedničkim snagama moći će se zaštititi zdravlje stanovništva u vrijeme porasta temperatura.