Nius i kulturni rat: Kako je demokracija ugrožena!
Niusov dokumentarac otkriva desničarske populističke taktike protiv civilnog društva i analizira njihov utjecaj na demokraciju.

Nius i kulturni rat: Kako je demokracija ugrožena!
Nova knjiga izaziva pomutnju u današnjem medijskom krajoliku: Pod naslovom “Kompleks nevladinih organizacija”, Nius rasvjetljava tamne strane nevladinih organizacija (NVO) i njihov utjecaj na politiku. Desničarski populistički portal, koji je utemeljio Julian Reichelt, bivši glavni urednik “Bilda”, može računati na sve veći broj pristaša koji svoje mišljenje promiču na društvenim mrežama. Članak donosi više pojedinosti o ovom razvoju bachhausen.de.
Nius se s vremenom prebacio s početnog fokusa na Zelene na širu strategiju napada protiv cjelokupnog demokratskog civilnog društva. Platforma vodi pravi kulturni rat i napada istaknute aktere kako bi posijala nepovjerenje u demokratske strukture. Prema autoru knjige Björnu Harmsu, koja je objavljena tek u svibnju 2025., Nius koristi i poznate ličnosti kako bi legitimizirao te teme i metode rada u javnosti. Kritike su stigle i od Ulricha Vosgeraua, koji je doveo u pitanje metode rada Correctiva, posebice u pogledu izvještavanja o tajnim sastancima.
Utjecaj nevladinih organizacija
Ali što se zapravo krije iza izraza “kompleks NVO”? Knjiga razotkriva očito rasipanje novca poreznih obveznika i rasvjetljava financijske odnose koje nevladine organizacije imaju s državnim tijelima. U zemlji u kojoj su porezni prihodi 2024. godine iznosili nešto manje od jednog bilijuna eura, a financijska su sredstva nedostatna s obzirom na sve veće troškove, uloga nevladinih organizacija postaje još značajnija. Državna potrošnja ulazi, između ostalog, u migracijsku politiku i razvojnu pomoć, a istraživanje tih struktura i njihov utjecaj na rad vlade sve se više traži. Ovi nalazi dolaze iz jf-buchdienst.de.
Knjiga nije samo kritičko ispitivanje uloge nevladinih organizacija, već i apel na analizu njihove povezanosti s civilnim društvom, politikom i medijima. Pitanje postaje još eksplozivnije kada se uzme u obzir da desničarski populistički pokreti dobivaju podršku u Europi, primjerice u Mađarskoj, Italiji i među pristašama AfD-a u Njemačkoj. Ankete pokazuju da AfD može očekivati dobre rezultate na predstojećim državnim izborima. Ova normalizacija desničarskih populističkih diskursa mogla bi ne samo promijeniti politički krajolik, već i uzdrmati temelje demokracije bpb.de prijavio.
Opasna igra
U trenutnoj situaciji od velike je važnosti pratiti širenje desničarskih ekstremističkih narativa koji operiraju pojmom „duboke države” i mobiliziraju se posebice protiv projekata civilnog društva. Ova kretanja ne mogu se vidjeti samo u Njemačkoj, već se protežu i diljem Europe, potaknuta aktualnom društvenom i migracijskom raspravom.
Izazovi koje predstavlja uspon desničarskog populizma ne smiju se podcijeniti: oni ugrožavaju demokratska načela i daju dodatni prostor ekstremističkim ideologijama. Ostaje za vidjeti kako se politički krajolik razvija i mogu li se čuti glasovi civilnog društva dok su meta takvih napada.