Zelenskij traži drastično smanjenje cijene ruske nafte – pritisak na Putina!

Zelenskij traži drastično smanjenje cijene ruske nafte – pritisak na Putina!

U utorak navečer ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky uputio je hitan apel EU-u u videoporuci. On traži da se granična cijena ruske nafte prepolovi sa 60 na 30 dolara po barelu. Ovaj zahtjev dolazi kao odgovor na prijedlog Europske komisije da se maksimalna cijena spusti na 45 dolara. Zelenskyj zahvaljuje Europskoj komisiji na njezinoj predanosti energetskom i bankarskom sektoru u predloženim novim sankcijama protiv Rusije, koje se čine nužnima nakon intenzivnih zračnih napada na ukrajinske gradove.

Zelenskyj vidi prepolovljenje gornje granice cijena kao ključni korak za vršenje pritiska na Rusiju i uspostavljanje mira u regiji. U poruci je kritizirao kompromise Zapada prema Rusiji koji su, po njegovom mišljenju, samo doveli do dodatnog odgađanja mira. Prema Zelenskom, zračni napadi, koje on opisuje kao sve agresivnije, nisu odgovor na ukrajinske akcije, već se čini kao demonstracija ruskog vojnog pritiska.

Nove sankcije u fokusu

Europska unija očito je spremna poduzeti nove mjere protiv Rusije. Kako Spiegel izvještava, Europska komisija je već najavila sankcije koje imaju za cilj posebno pogoditi Ruski energetski i bankarski sektor. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen iznijela je snižavanje maksimalne cijene, ali o konačnoj odluci još moraju glasovati zemlje članice EU-a.

Istovremeno, izazovi europske opskrbe energijom postaju sve gorući. Oko 41% prirodnog plina u EU dolazi iz Rusije, što smanjenje opskrbe plinom koje je nametnuto od početka rata u Ukrajini čini neugodnim pitanjem. Zemlje poput Poljske i Nizozemske više ne dobivaju plin iz Rusije, dok je Njemačka enormno pogođena prekidom vodova Nordstream 1, prema procjenama bpb.

Izgledi za energetsku tranziciju

Rasprava o ovisnosti o ruskom plinu jasno pokazuje da u EU postoje različiti interesi. Dok Mađarska i Austrija oklijevaju u potpunosti provesti sankcije protiv Rusije, zemlje poput Češke sve se više oslanjaju na ukapljeni prirodni plin (LNG) kako bi postale neovisnije o Rusiji. Istodobno se u Njemačkoj grade LNG terminali za transport uvoznog plina. Ovi se događaji odvijaju u kontekstu sve veće potrošnje ugljena u EU, dok postupno ukidanje ugljena ostaje ključni cilj.

Dakle, možete vidjeti da geopolitičke napetosti i energetska oluja postaju sve važnije pitanje u EU. Naredni dani i tjedni pokazat će kako će političke i gospodarske odluke utjecati na stabilnost u Europi.