Počinitelj iz Kelna osuđen na 4 godine zatvora: Napad nožem šokirao grad!

Počinitelj iz Kelna osuđen na 4 godine zatvora: Napad nožem šokirao grad!

25-godišnjak je na regionalnom sudu u Kölnu osuđen na četiri godine i devet mjeseci zatvora. Presuda mu je donesena zbog teških tjelesnih ozljeda i drugih kaznenih djela počinjenih u studenom prošle godine. Neki od incidenata dogodili su se u Kölnu, gdje je optuženi Marokanac uhvaćen u preprodaji droge, posebice marihuane, kanabisa i kokaina, u mjestima Ebertplatz i Eigelstein. Poznat je i po tome što je u posebno brutalnom napadu drugom muškarcu oteo 30 eura. Ovo izvješće ksta.de.

Drastičan incident dogodio se 20. studenog u trgovačkom centru “Hürth Park” kada je nakon svađe s kasnije žrtvom došlo do nasilnog napada. Zaštitari su njih dvojicu istjerali zbog bučnosti i pijanstva. Okrivljenik je na parkiralištu konačno ubo žrtvu u gornji dio trbuha i nekoliko puta nožem, koja je nakon toga teško ozlijeđena i hitno je operirana. Čak i nakon operacije, žrtva trpi trajna oštećenja i psihički stres. Okolnosti njegova života – živio je na ulici i bio ovisan o drogama – ocijenjene su kao ublažavajuće kazne. Ipak, njegova ranija osuđivanost i visoka stopa recidivizma odigrali su odlučujuću ulogu u osudi.

Pogled u prošlost

Optuženi je pobjegao iz Maroka 2019. i došao u Njemačku 2023., gdje je njegov zahtjev za azilom bio neuspješan. Sud je utvrdio da nije imalo smisla smjestiti ga u zatvorski sustav jer je muškarac patio od slabe kontrole nagona i pokazivao je agresivno ponašanje. Jezična barijera i nedostatak volje za podvrgavanje terapiji identificirani su kao značajne prepreke u pružanju odgovarajuće pomoći. Ipak, tijekom suđenja došlo je do poboljšanja i optuženik je postao smireniji.

Psihološki stres među izbjeglicama

Slučaj 25-godišnjakinje nije usamljen. Oko milijun izbjeglica u Njemačkoj mogla bi hitno trebati psihološku pomoć. Ali glasno mediendienst-integracija.de Tek oko 3,3 posto tih osoba doista dobiva pomoć u psihosocijalnim centrima. Procjena pokazuje da oko 30 posto izbjeglica ima simptome posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), a oko 40 posto ima simptome depresije. Brojke su alarmantne, posebno među ljudima koji bježe iz kriznih područja poput Afganistana, Sirije i Iraka. Ti ljudi ne samo da imaju stresna iskustva rata i progona, već se često bore i s diskriminacijom i nesigurnim životnim uvjetima u Njemačkoj.

Središnja točka kada je u pitanju zdravstvena skrb je da tražitelji azila u prve tri godine u Njemačkoj mogu dobiti liječničku pomoć samo u hitnim slučajevima ili akutnim bolestima. Traumatizirane osobe posebno pate od nepovezanih okolnosti povezanih s postupkom azila. Mnogi se ne mogu adekvatno izraziti zbog jezičnih barijera ili nedostatka prevoditelja, što otežava točnu dijagnozu i liječenje. Procjenjuje se da je do 70 posto izbjeglica i tražitelja azila imalo traumatična iskustva, zbog čega su rana identifikacija i podrška mnogima ključni.

Političko okruženje i nevoljkost pristupa psihološkoj pomoći doprinose problemima. Glasno aerzteblatt.de Ne postoji samo nedostatak odgovarajućeg tretmana za traumatizirane izbjeglice, već i sveobuhvatan koncept medicinske skrbi koji uzima u obzir njihove specifične potrebe. Mjere deportacije mogu produbiti postojeću traumu i često rezultirati novim psihičkim stresom.